0
Article ? AI-assigned paper type based on the abstract. Classification may not be perfect — flag errors using the feedback button. Tier 2 ? Original research — experimental, observational, or case-control study. Direct primary evidence. Environmental Sources Sign in to save

Biological effects of microplastics contaminated by heavy metals on greater duckweed Spirodela polyrhiza

Repository of the Faculty of Science, University of Zagreb 2024
Emilie Kokić

Summary

Researchers investigated the biological effects of microplastics contaminated with a mixture of heavy metals — copper, lead, and zinc — on the aquatic macrophyte greater duckweed (Spirodela polyrhiza), measuring growth rate and physiological parameters. The study found that metal-adsorbing microplastics posed greater phytotoxic stress than clean microplastics, highlighting the combined hazard of plastic and metal co-contamination.

Zbog svoje ekonomske isplativosti i široke primjene, plastika je postala neizostavan materijal u svakodnevnom ljudskom životu. Plastika se u okolišu djelovanjem različitih fizičkih i kemijskih procesa razgrađuje na manje čestice plastike koje tada nazivamo mikroplastika (MP). Degradirane čestice MP kasnije postaju veliki problem i prijetnja za ekosustav i organizme koji dođu u doticaj s njom jer lakše stupaju u interakciju s organskim i anorganskim onečišćivačima i adsorbiraju ih. MP najčešće na sebe adsorbira teške metale i postupno ih otpušta u okoliš. U ovome radu istražen je utjecaj čiste MP (smjesa čestica polietilena, polistirena, polipropilena i gume) i MP onečišćene smjesom teških metala (bakar, olovo i cink) na stopu rasta barske leće (Spirodela polyrhiza L.) i na pojedine fiziološke i biokemijske pokazatelje oksidacijskog stresa (sadržaj fotosintetskih pigmenata, karbonila i malondialdehida te aktivnost akntioksidacijskih enzima). Rezultati su pokazali da dolazi do otpuštanja metala s površine MP u hranjivu podlogu te do njihovog nakupljanja u barskoj leći, no samo je nakupljanje Cu pri najvećoj koncentraciji MP onečišćene teškim metalima bilo statistički značajno u usporedbi s kontrolom i drugim tretmanima. Sedmodnevno izlaganje barske leće česticama čiste MP i MP onečišćene metalima nije statistički značajno utjecalo na stopu rasta. Primjećen je porast aktivnosti antioksidacijskih enzima pri nižim koncentracijama čiste MP i višim koncentracijama MP s adsorbiranim metalima. Lipidna peroksidacija bila je značajno povećana pri pojedinim koncentracijama MP s adsorbiranim metalima, dok se sadržaj karbonila i topivih proteina nije statistički značajno mijenjao. Zaključno, barska leća predstavlja pogodan model za fitoremedijaciju.

Share this paper